Velikan naučne fantastike, Isak Asimov, rođen je 2. januara 1920. godine u Petrovičima u Smolenskoj oblasti, u Rusiji, kao Isak Judovič Ozimov. Emigrirao je s roditeljima u SAD kad mu je bilo tri godine. Porodica se nastanila u Bruklinu, u Njujorku, gde je i odrastao.
Godine 1939. diplomirao je hemiju na Univerzitetu Kolumbija, a 1948. godine je i doktorirao. Od 1949. do 1958. godine predavao je biohemiju na Bostonskom univerzitetu, nakon čega se profesionalno posvetio publicistici, objavivši više od 120 naučnopopularnih i referentnih dela s područja hemije, fizike, astronomije, geologije, biologije, matematike, istorije, književnosti i biblijske egzegeze.
Bio je izuzetno plodan autor. Napisao je ili priredio preko 500 knjiga i preko 90.000 pisama i razglednica. Zajedno sa Robertom Hajnlajnom i Arturom Klarkom, ubraja se u veliku trojku pisaca naučne fantastike. Asimovljevo najpoznatije naučnofantastično delo je trilogija Zadužbina, kao i serijali o Carstvu i Robotima, koji su kasnije inkorporirani u jedan sveobuhvatni serijal.
Zadužbina je prevedena na sve značajnije svetske jezike i prodata u preko 20 miliona primeraka, a dobila je nagradu Hugo za najbolji naučnofantastični serijal svih vremena.
Asimov je autor tri poznata zakona robotike:
- „Robot ne sme da povredi ljudsko biće, niti ustezanjem od delovanja da dozvoli da ono bude povređeno“,
- „Robot se mora povinovati naređenjima koja dobija od ljudskih bića, izuzev kada su ona u suprotnosti sa prvim zakonom“,
- „Robot mora da štiti svoju sopstvenu egzistenciju, izuzev u slučaju kada je ta zaštita u suprotnosti sa prvim i drugim zakonom“.
U čuvenoj Enciklopediji naučne fantastike Zorana Živkovića, o Asimovljevom pisanju je rečeno: „Premda se svi Asimovljevi romani drže sheme detektivske priče, pri čemu se autor pokazuje kao majstor vođenja zapleta i pronalaženja neočekivanih rešenja, likovi koje on gradi odlikuju se visokim stepenom književne uverljivosti, odstupajući bitno od stereotipnih rešenja. Nasuprot tome, njegove priče po pravilu su podređene težnji ka efektnom kraju, što im donekle ograničava umetničku vrednost, premda su u čisto žanrovskom pogledu gotovo uvek veoma uspele.“
Asimov je bio izuzetan erudita. Svojim širokim interesovanjima intrigirao je javnost. Bio je predsednik Američkog udruženja humanista i dugogodišnji član Mense.
Asteroid 5020Asimov, krater Asimov na planeti Mars i jedna osnovna škola u Bruklinu dobili su ime u njegovu čast.
Preminuo je 6. aprila 1992. godine.
