U zajedničkom izdanju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Međunarodnog centra književnosti za decu Zmajeve dečje igre, objavljena je naučna monografija prof. dr Dragoljuba Perića Generacija Z, androidi i papirna čudovišta: Ogledi o savremenoj fantastičnoj prozi za decu.
Perić se duži niz godina bavi teorijom izučavanja savremene fantastične književnosti za decu, a njegova najnovija monografija na jednom mestu sakuplja i uobličava rezultate tog pregalačkog rada. U knjizi su sagledavana dela domaće književne produkcije nastala mahom u poslednjih dvadesetak godina. Tekstovi su podeljeni u sedam celina.
Predmet prve celine predstavlja literarno modelovanje fragmenata slovenske mitologije u zbirci priča Kaljavi konj Vesne Aleksić. Drugo poglavlje usmereno je ka širem žanrovskom kontekstu savremene fantastike za decu – centripetalnoj strukturi za koju se najčešće koriste nazivi „epska“ ili „visoka“ fantastika.
Naredno poglavlje prati fikcionalni svet Zorana Penevskog u heksalogiji Okean od papira. Predmet četvrtog poglavlja jesu različiti narativni postupci modelovanja likova čudovišta.
Peto poglavlje nastoji da rasvetli modelativne postupke u romanu Zedsi Gordane Vlajić, koji se odnose na inovativnost odabira naratora/fokalizatora, kao i pokušaj da, simbiozom teksta i hiperteksta, kreira prvi nelinearni roman za decu u srpskoj književnosti.
U šestom poglavlju interpretiran je roman Biće jednom – svojevrsna savremena distopijska bajka za decu i mlade. Dok je sedmo poglavlje posvećeno metodičkim aplikacijama određenih književno-naučnih uvida na odabrana dela književnosti za decu, koja su izborni deo nastavnog programa.
Recenzenti monografije su: prof. dr Ljiljana Pešikan Ljuštanović, prof. dr Snežana Šarančić Čutura i prof. dr Tijana Tropin.
„Ovo monografsko delo predstavlja doprinos nauci o književnosti jer pregledno, teorijski obrazloženo i metodološki utemeljeno, sagledava srpski fantastični roman za decu u poslednje dve decenije, nudi sistematično razvrstavanje obuhvaćenih dela prema različitim žanrovima i za svaki od njih ponaosob argumentovano pokazuje kako se dati fantastični žanr (epska fantastika, horor, naučna fantastika…) preoblikuje u skladu s poetikom književnosti za decu“, piše Tijana Tropin.
„Ova studija osvetljava važne, a nedovoljno izučene fantastične žanrove: dela nastala kao deci namenjena transpozicija slovenskog mita, horor, epska i naučna fantastika, što je tematski objedinjuje i čini vrednim doprinosom izučavanju književnosti za decu. Dobar primer jeste bavljenje hororom za decu, kao žanrom koji, verujem, ima izuzetan psihološki značaj sa stanovišta deteta-recepijenta pošto pomaže savladavanje strahova (od demonizovanih drugih, smrti, gubitka), koji nužno prate odrastanje“, između ostalog, navodi Ljiljana Pešikan Ljuštanović.
Dok Snežana Šarančić Čutura kaže da monografija „odgovara i na pitanja kako srpska fantastična proza za decu kreira, nameće i posreduje vrednosti, kako u narativima o alternativnoj stvarnosti, ljudskosti i ne-ljudskosti, dobru i zlu, zasniva fikcionalnu sliku sveta i koliko ta slika odražava ili, pak, polemiše sa društvom koje je decenijama obeleženo nekim vidom prelomnosti/prelaznosti […] protivrečnosti i neizvesnosti“.
GENERACIJA Z, ANDROIDI I PAPIRNA ČUDOVIŠTA:
Ogledi o savremenoj fantastičnoj prozi za decu
SADRŽAJ
I – (U POKUŠAJU) MITSKE RE-NARACIJE
- Rekonstrukcija slovenskog panteona u knjizi Kaljavi konj Vesne Aleksić
II – FANTASTIKA ZA DECU U KONTEKSTU SAVREMENE „VISOKE“ FANTASTIKE
- Romani srpske „epske fantastike“ u novom milenijumu (pregled narativnih strategija oblikovanja slike sveta, likova i sižejnih modela)
- Deca i drugi superheroji u borbi protiv zla
III – PAPIRNI UNIVERZUMI
- Svetovi-klepsidre ili kako živeti zajedno (Zoran Penevski Okean od papira)
IV – U MRAKU ILI KAKO POBEDITI STRAH – HOROR FANTASTIKA U KNJIŽEVNOSTI ZA DECU
- Demonski entiteti u savremenom srpskom horor romanu za decu
- Status horora u savremenom srpskom fantastičnom romanu za decu
V – KNJIGE, ANDROIDI I DRUGI GEDŽETI
- Roman i „pametni“ telefon – otkrivanje mogućnosti nelinearnog čitanja (Zedsi Gordane Vlajić)
VI – KA NAUČNOJ FANTASTICI
- Androidi deca ili o smislu humaniteta (Uglješa Šajtinac, Biće jednom)
VII – FANTASTIČNA PROZA U NASTAVI
- Internet roman i nastavni rad na bajci. Briar Rose Roberta Kuvera i Trnova Ružica Braće Grim
- Nastavno tumačenje Knjige za Marka Svetlane Velmar Janković
VIII – O KNJIZI
IX – PRILOZI
- SKRAĆENICE
- IZVORI
- LITERATURA
X – INDEKS AUTORA
Dragoljub Perić (Smederevo, 3. 12. 1976) profesor je Narodne književnosti (i srodne grupe predmeta) i Književnosti za decu na Odseku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Primarna oblast istraživanja mu je folkloristika. Bavi se poetikom usmene književnosti, sakupljanjem verbalnog folklora, književnošću za decu, epskom i horor fantastikom kao i metodikom nastave srpskog jezika i književnosti. Autor je četiri monografije (Tragom drevne priče, Novi Sad: Matica srpska, 2006, Teriomorfni junaci slovenske epike: Volh Vseslavjevič i Zmaj Ognjeni Vuk – komparativno tipološka analiza, Beograd: Beogradska knjiga, 2008, Poetika vremena usmenih epskih pesama, Novi Sad: Akademska knjiga, 2020. i Pramen magle polje pritisnuo: neobični junaci srpske usmene epike, Novi Sad: Akademska knjiga, 2022). Član je: Udruženja folklorista Srbije, komisije za folkloristiku Međunarodnog komiteta slavista, upravnog odbora leksikografskog odeljenja Matice srpske, kao i član žirija za nagradu „Rade Obrenović“ (od 2019). Osvojene nagrade: „Prva knjiga Matice srpske“ (2005), prva nagrada za kritiku na književnom konkursu „Andra Gavrilović“ za esej (2008), kao i nagrada Vukove zadužbine za nauku, za knjigu Pramen magle polje pritisnuo (2022).
