Aleksandar Tešić, pisac serijala „Kosingas“ ponovo nas je iznenadio iskorakom iz žanra epske fantastike. Nakon naučnofantastičnog romana „2084“ objavljenog prošle godine, u okviru svoje izdavačke kuće „Strahor“ upravo priprema novi roman, ovoga puta o vampirima – „Kletva Kainova“.
Radnja romana dešava se u prvoj polovini 18. veka, kada Habsburška monarhija, suočena sa izbijanjem nove epidemije kuge sa teritorije Osmanlijskog carstva, podiže sanitarni kordon u dužini od 1900 kilometara. Ovaj sistem odbrane od epidemije protezao se južnom i istočnom granicom carstva i Transilvanije, predstavljajući najduži, stalni kopneni kordon u evropskoj istoriji.
Međutim, iz pravca neprijateljskog Osmanlijskog carstva, stizala je strašnija pošast od kuge. Epidemija vampirizma potresla je južne granice monarhije i prodirala u njenu unutrašnjost. A koliko je ova opasnost ozbiljno shvaćena, vidi se po tome što su lokalni organi vlasti morali direktno da obaveštavaju Dvorski ratni savet u Beču, i njihovu Dvorsku sanitarnu komisiju.
Za sajt Art-Anima, Aleksandar Tešić otrkiva neke od detalja u vezi sa ovim proznim ostvarenjem: „Roman se sastoji od izveštaja, pisama i dnevnika nekoliko likova, od cara Karla VI do Vukmana Goršića, lovca na vampire. Svi su manje-više podjednako zastupljeni, kao i arnaut Pavle, Petar Blagojević, Kain koga neki vide kao rodonačelnika vampirskog soja, jer ga je Lilit, po judejskoj mitologiji, tj. Talmudu iz 6. veka, u Naidskoj pustinji iscrpljenog nahranila svojom krvlju.“
„Zaplet čini rekonstrukcija slučaja arnauta Pavla i Petra Blagojevića u jednoj široj slici epidemije vampirizma koja je potresala južnu granicu Habsburške monarhije u prvoj polovini 18. veka o čemu je ostalo puno pisanih podataka“, kaže Tešić.
Kao ljubitelj i proučavalac srpske istorije, kao i narodnih verovanja i predanja, Tešić skreće pažnju na izuzetan značaj koji se pridaje vampirima u našoj kulturi, a da toga praktično nismo ni svesni.
„Po našem predanju, povampiruju se samo grešni ljudi, kao i samoubice, nekršteni, ubice i slično, pa se pojava može sagledati i sa aspekta grešnih duša koje ne mogu pronaći svoj mir, i kao takve podložne su demonskim silama koje izazivaju povampirenje. Ako se takođe uzme u obzir, kao što kaže prof. Sreten Petrović, da je celokupan ritual oko pokojnika usmeren – i dan danas, mada toga nismo svesni – na sprečavanje njegovog povampirenja, onda ta pojava ima mnogo veći značaj u našoj kulturi nego što smo toga svesni.“
Knjiga „Kletva Kainova“ trebalo bi iz štampe da izađe uoči početka Beogradskog sajma knjiga, a zainteresovani mogu već sada na sajtu izdavača da pronađu kraći odlomak.
