"Kosingas" preveden na poljski
- Details
- Created on Tuesday, 22 May 2012 10:14
Roman epske fantastike "Kosingas, Red zmaja" Aleksandra Tešića uskoro će doživeti izdanje na poljskom jeziku.
Izdavačka kuća "Prozinski media", koja spada među najveće poljske izdavače, prepoznala je u Tešićevom delu nov i svež pristup literarnom stvaranju fantastike koji se bazira na srpskoj narodnoj tradiciji.
Tako su među svoja izdanja uvrstili "Kosingas, Red zmaja" koji se tematski uklapa u njhovu ovogodišnju produkciju od dvesta naslova među kojima su dela Terija Pračeta, Stivena Kinga, Džefrija Divera.
"Prozinski media" takođe izdaje dva cenjena naučna časopisa: "Znanje i život" i "Svet nauke", koji predstavlja poljsko izdanje američkog časopisa "Scientific American".
Prema rečima Marćina Zvierzčovskog iz ove poljske izdavačke kuće, jedan od glavnih motiva za prevođenje i izdavanje ove knjige je način na koji Tešić predstavlja slovensku mitologiju koja je svima nama, Slovenima, zajednička, a sa Poljacima i Red zmaja, čiji je pripadnik bio i poljski kralj Vladislav II (1362-1434).
"Kosingas" će doprineti tome da čitaoci u Poljskoj, osim zajedničke mitologije, upoznaju naše junake, običaje i to na najlepši način – kroz knjigu. Pritom je u pitanju delo koje pripada žanru epske fantastike i kao takvo je potpuno u skladu sa svetskim književnim trendovima i potrebama savremenih čitalaca.
Knjiga će se u knjižarama u Poljskoj pojaviti 16. juna.
Dodeljene "Nebula" nagrade za 2011. godinu
- Details
- Created on Monday, 21 May 2012 14:56
Protekle subote su dodeljene "Nebula" nagrade za 2011. godinu.
Reč je o najznačajnijoj nagradi za književna dela iz domena naučne fantastike i fentezija. Nagrada se dodeljuje u četiri kategorije: za roman, novelu, noveletu i kratku priču.
Izbor za nosioce ovog priznanja vrše članovi "Američkog udruženja pisaca naučne fantastike" (SFWA), uzimajući u obzir samo dela objavljena na tlu Sjedinjenih država tokom prethodne godine.
Na svečanoj ceremoniji održanoj u Arlingtonu, Virdžinija, za najbolji roman proglašen je "Among Others", kanadske autorke britanskog porekla, Džo Volton.
U kategoriji novele, naslov najboljeg ponelo je ostvarenje "The Man Who Bridged the Mist" Kiš Džonson. Pobednička noveleta je "What We Found" Džefa Rajmana, a epitet najbolje kratke priče pripao je delu "The Paper Menagerie", Kena Liua.
Prošlogodišnja dobitnica "Nebula" nagrade za najbolji roman, Koni Vilis, ove godine je ovenčana memorijalnom nagradom "Dejmon Najt Grand Master" za životno delo i doprinos žanrovskoj književnosti.
Pored ovih nagrada, na ceremoniji u Arlingtonu uručene su i nagrade "Rej Bredberi" i "Andre Norton".
"Rej Bredberi" nagrada se dodeljuje za izuzetnu dramsku adaptaciju, a ove godine je pripala kreatorima epizode "The Doctor’s Wife" iz popularne TV serije "Doctor Who". Scenarista ove epizode bio je Nil Gejmen, a režiser Ričard Klark.
"Andre Norton" nagradu, koja se dodeljuje za najbolji naučnofantastični ili fentezi roman namenjen mladima, dobila je Dilija Šerman za delo "The Freedom Maze".
Den Braun piše novi roman
- Details
- Created on Sunday, 20 May 2012 09:18
Autor bestselera "Da Vinčijev kod" Den Braun najavio je da piše novi roman koji će biti još jedan triler o profesoru Robertu Lengdonu, prenosi AP.
Harvardski profesor simbolistike bio je protagonista tri prethodna Braunova romana "Anđeli i demoni", "Da Vinčijev kod" i "Izgubljeni simbol".
Obraćajući se okupljenima na dobrotvornom skupu u Nju Hempširu, popularni pisac je juče kazao da je proveo godinu i po dana istražujući za svoju novu knjigu čije pisanje polako privodi kraju.
"Roman će biti smešten u Evropu, na najfascinantnijem mestu na kojem sam ikada bio", kazao je Braun, odbijajući da otkrije bilo kakvu drugu pojedinost knjige.
Na pitanje kada će roman izaći, on je kratko odgovorio: "Kada bude gotov", navodeći da njegov izdavač traži "dobre, a ne na brzinu napisane knjige".
U toku razgovora sa prisutnima, Braun je evocirao svoje detinjstvo, rekavši da je kao dete bio podstican da postavlja pitanja o svemu, ali da ga je najviše interesovalo kako da pomiri nauku i veru.
"Kako da razumemo priču o Adamu i Evi u svetlu modernog evolucijskog znanja?", upitao je 47-godišnji pisac, dodajući da su i vera i nauka neophodne da bismo shvatili sva velika pitanja kao što su "Odakle dolazimo?", "Ko smo?" i "Šta se s nama događa kada umremo?"
(Tanjug)
"Đorđoneova kletva" u širem izboru za nagradu "Isidora Sekulić"
- Details
- Created on Sunday, 20 May 2012 09:04
Roman "Đorđoneova kletva" Laure Barne, našao se u širem izboru za nagradu "Isidora Sekulić".
Žiri u sastavu Marko Nedić (predsednik), Petar Pjanović i Aleksandar Jerkov, razmatrao je prošlogodišnju produkciju savremenih srpskih pisaca, koji stvaraju u pripovedačkom, romanesknom, esejističkom ili putopisnom žanru, koje je negovala Isidora Sekulić.
Od stotinu predloženih dela, žiri je u širi krug uvrstio šesnaest, a pored knjige Laure Barne, na listi su se našla dela: "Krf" Borivoja Adaševića, "Ušće Okeana" Jovice Aćina, "Priče o Narcisu zlostavljaču" Jasmine Ahmetagić, "Fikcija i moć" Tihomira Brajovića, "Crnjanski, Megalopolis" Slobodana Vladušića, "Susreti u tami" Biljane Dojčinović, "Bremasoni" Mirjane Đurđević, "Rascepi" Gorana Milašinovića, "Poetika bajke Grozdane Olujić" Zorana Opačića, "Na Orfejevom stolu" Marka Paovica, "Venecija" Vladimira Pištala, "Ugarak" Zorana Petrovića, "Oblici usmene proze" Snežane Samardžija, "Rasponi modernizma" Bojane Stojanović-Pantović i "Raičković" Dragana Hamovića.
"Đorđoneova kletva" govori o preseku kulturnoistorijskih, političkih, društvenih, ekonomskih i umetničkih dešavanja u periodu od 1425. do 1578. godine na Apeninskom poluostrvu, koji su doveli do začetka renesanse. Roman sadrži autentične podatke o kulturnoistorijskim dešavanjima u razjedinjenoj Italiji toga doba, ali pored obimnog istorijskog materijala, okosnicu priče čini fantastika.
Glavni junak knjige je Đorđoneova slika "Oluja", koja se transformiše u slikarsku noćnu moru. Ona poprima ljudske osobine i, budući da je trajna i večna, započinje svoju igru kroz vekove, ubijajući sve slikare koji pokušaju da je dovrše.
Nagrada "Isidora Sekulić" je srpska, književna, nagrada koju dodeljuje beogradska opština Savski venac. Sastoji se od plakete, povelje i novčanog iznosa, a povod za ustanovljenje nagrade je činjenica da je Isidora Sekulić živela i stvarala na teritoriji ove opštine. Nagrada "Isidora Sekulić” dodeljuje se od 1967. godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti.
Promocija grafičke novele "Konstantinovo raskršće - Kraljevstvo krvi"
- Details
- Created on Friday, 18 May 2012 23:44
Promocija grafičke novele "Konstantinovo raskršće – Kraljevstvo krvi" u izdanju "System Comics"-a, biće održana u utorak 22. maja 2012. godine s početkom u 19 časova, u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra.
Na promociji će o stripu govoriti: scenarista Dejan Stojiljković, crtač Dragan Paunović, strip teoretičar Bojan M. Đukić, a ispred izdavačke kuće "System Comics" publici će se obratiti Igor Marković.
Nakon promocije, u Srećnoj galeriji SKC-a će biti otvorena izložba posvećena ovom stripskom delu.
Grafička novela je rađena prema bestseler romanu Dejana Stojiljkovića "Konstantinovo raskršće" objavljenom 2009. godine pod etiketom izdavačke kuće "Laguna", koji govori o nacističkoj potrazi za mačem Konstantina Velikog u Srbiji potkraj II svetskog rata. Nedavno je iz štampe izašlo trinaesto izdanje romana, koje sadrži poklon priču inspirisanu Ivom Andrićem i njegovom diplomatskom službom u Berlinu uoči Drugog svetskog rata.
Sekundarna literatura (dakle ono što se svrstava u prikaze, kritike, oglede i eseje) u naučnoj fantastici retka je pojava na ovdašnjim prostorima pa je, stoga, objavljivanje knjige „Okvir i retrospektiva: eseji, ogledi, prikazi“ Normana Spinrada ravno kulturnoj senzaciji. Domaći izdavači jesu voljni da objave žanrovsko delo (pre svega roman) ali im ne pada na pamet da štampaju knjige koje se bave teorijom žanra odnosno koje promišljaju njegove dosadašnje (ne)uspehe jer takve knjige teško da će imati više od šačice kupaca-čitalaca a to nikako neće pokriti ni troškove proizvodnje knjige; misterija „Okvira...“ razjašnjava se kada zainteresovani čitalac otkrije da iza „Everest medija“ stoji Boban Knežević, jedan od najagilnijih promotera i izdavača naučne fantastike u proteklih 30-tak godina sa ovih prostora. „Okvir i retrospektiva“ je konkretan primer paradoksa naučne fantastike: ona važi za popularan žanr koji se rado ’konzumira’ ali gotovo da ne postoji čitalac voljan da uloži napore u dublje otkrivanje tajni štiva koje (navodno) voli. Pomenuti paradoks (a tako je i - gle čuda - ime biblioteke u kojoj je „Okvir...“ objavljen) nije lokalni specijalitet već je šira pojava koju konstatuje i Spinrad. On zaključuje da publika u naučnoj fantastici voli da čita plitke i pitke sadržaje zato što joj se takve knjige naturaju od strane izdavačkih kuća i medija koje oni plaćaju; želeći da izbegnu bilo kakav poslovni rizik izdavači potenciraju objavljivanje dela koja ’troše’ oprobane šablone (u najjednostavnijem obliku) dok seriozna naučna fantastika biva potisnuta u drugi plan. 
Ilija Bakić zauzima posebno mesto, kako u neoavangardi (signalizmu), tako i u srpskoj literaturi u celini. Autor je brojnih pesničkih i proznih knjiga, zbornika i antologija žanrovske SF literature, dobitnik značajnih nagrada i saradnik, kao esejista i tumač književnih dela, u najrelevantnijim listovima, časopisima i internet portalima naše kulture.
„Egipatskim sveštenicima i alhemičarima bila je poznata njegova tajna. ’Ka’ znači ’vetar kostiju’. Kosti sadrže seme duše, iz njih je magijskim putem – iz genetskog materijala, kako bi rekli danas – moguće oživeti svako biće koje je ikad hodilo Zemljom. Mumifikacija je samo način da se taj materijal sačuva. Ali, to je tek uzgredni proizvod, jer je iz leša već prethodno ekstrahovano ’seme semena’, ono što ne podleže vremenu i njegovim razornim strujama. Otuda su drevni čarobnjaci – sada već rizikujem da me smatrate ludim – bili u stanju da magijom stvaraju ili oživljavaju zmajeve i da ih, u izvesnoj meri, drže pod kontrolom; ovo drugo je bilo daleko teže od prvog, i stvari bi zato u realnosti često izmicale iz njihovih ruku.“