Kako javljaju Novosti, produkcijska kuća Firefly otkupila je prava na novelu Supernova Gorana Skrobonje, koja je napisana 1998, a prvi put objavljena 2000. u zbirci Šilom u čelo.
„Prodao sam kući Firefly prava na ovu novelu maja prošle godine, i znam da je to jedan od projekata na kojima rade“, kaže naš popularni žanrovski pisac. „Verovatno će priča biti donekle osavremenjena, zamišljam da bi iz ovoga mogla da nastane neka vrsta naše verzije čuvene serije Lost, a zasad se ne zna ko radi na scenariju, te ne znam ni da li ću biti pozvan da u tom radu učestvujem svojim sugestijama. U svakom slučaju, jedva čekam da vidim konačni rezultat.“
Boban Jevtić iz ove produkcijske kuće otkriva da istovremeno rade na razvoju više projekata, te kako je i Supernova jedan od projekata u pripremi, a sistem rada se zasniva na kreativnim radionicama, ne može da imenuje scenariste koji će adaptaciju potpisati. Realizacija se u svakom slučaju ne očekuje do 2022. godine.
„Smatram da je atmosfera Skrobonjine priče izuzetno bliska ljudima, pogotovo posle aktuelnog iskustva pandemije“, kaže Jevtić, koji i sam misli da će projekat koji se žanrovski može odrediti kao misterija te horor drama, biti blizak kako pomenutoj Lost, tako i seriji Dark.
Supernova je pripovest o proslavi dočeka Nove godine i milenijuma na Zlatiboru, tokom koje svet upadne u paralelnu stvarnost jedne drugačije Srbije.
Skrobonja otkriva da ju je napisao baš oko jednog dočeka Nove godine, u periodu svakodnevnih građanskih protesta:
„Bio sam sa porodicom na Zlatiboru, odseli smo u hotelu ’Palisad’ i sve vreme je atmosfera bila nekako nadrealna, sumorna i šizofrena. To me je podstaklo da napišem poduži tekst o mladom paru koji dolazi na doček upravo tu, na planinu koja sticajem okolnosti sklizne, zajedno sa svima na njoj, u neki čudan, paralelni vremenski tok i univerzum.“
Ambijent je, objašnjava pisac, bio idealan za dočaravanje atmosfere teskobe, straha, zbunjenosti i užasnutosti događajima čiji se ishod ne može naslutiti – što je bio samo odraz opšteg osećaja koji je vladao u Srbiji u tom periodu:
„Reč je o priči koja bi se sasvim lako uklopila u Zonu sumraka, i koja mi je poslužila da još malo proširim univerzum Nikodija Marića, junaka odnosno antiheroja jednog broja mojih priča i novela, te konačno romana Čovek koji je ubio Teslu“.
Izvor: Novosti.rs
