Radnja romana, koji bi uskoro trebalo da se nađe u prodaji, odvešće čitaoce u srednjovekovnu Srbiju 1386. godine, u osvit trogodišnjeg srpsko-turskog rata.
“Istorijski period koji je pozornica radnje mog novog romana oduvek mi je bio veoma zanimljiv, a u našoj književnosti nekako nije dobio pravo uobličenje, pa sam rešio da se tim pozabavim”, rekao je Stojiljković na početku razgovora sa novinarom “Pravde” Srećkom Milovanovićem.
“Naravno, želja mi je bila da sve to ispričam u modernom ključu, na način prijemčiv savremenom čitaocu, filmskom naracijom i drugačijim literarnim tehnikama, koje na momente zadiru i u žanr, strip i film. Želim da srpski čitalac vidi Obilića, Lazara, Kosančića, Toplicu, Murata, Bajazita, na način na koji ih nije video pre u priči kakvu do sada nije imao prilike da pročita. Videćemo koliko sam u tome uspeo kada se knjiga pojavi negde za mesec i po dana.”
Na uočenu paralelu da se i u novom romanu, baš kao što je to slučaj sa “Konstantinovim raskršćem”, ponovo prepliću istorija i fikcija, Stojiljković kaže:
“Meni to, nekako, najviše leži, ta vrsta istorijske metafikcije, gde se izlazi iz ustaljenih okvira. Volim da mešam uticaje, da ukrstim Šekspira sa Džordžom Martinom, a Margarit Jursenar sa Nilom Gejmenom, uživam dok to radim, a vidim da i čitaoci uživaju. U slučaju ovog romana, istorijski okvir je realan, čitalac će zaista uroniti u srednji vek, do zadnjeg detalja, ali će istovremeno imati utisak da gleda neki holivudski spektakl.”
Ostatak intervjua koji donosi Stojiljkovićevo viđenje kosovskog mita, kao i NIN-ove nagrade, možete pročitati na sajtu lista “Pravda”.
Roman “Duge noći i crne zastave” izlazi u okviru prestižne edicije “Meridijan” izdavačke kuće “Laguna”.