Reakcije čitalaca važnije od nagrada

Pavle ZelićSinoć je u bašti Guerilla Pub-a održana promocija zbirke priča Poslednja velika avantura Pavla Zelića. Pred petnaestak okupljenih i u zanimljivom ambijentu koji su krasile upaljene sveće i baklje, o knjizi su razgovarali autor i Dragoljub Igrošanac.

Na pitanje koliki značaj na njegov književni rad imaju priznanja kao što su ulazak u najuži izbor za nagradu konkursa Vranac i izbor za ediciju Prva knjiga, Zelić kaže da ga te stvari izuzetno podstiču na stvaranje. Kao ilustraciju, naveo je primer da je u par godina pre dobijanja priznanja Matice srpske, koja je objavila Poslednju veliku avanturu, napisao svega nekoliko priča, dok je nakon priznanja koje je stiglo iz ove ugledne institucije kulture za samo šest meseci napisao novih šest-sedam priča. Ipak, kako tvrdi, najveći motiv za pisanje predstavljaju povratne informacije koje dobija od čitalaca.

Na pitanje otkud tako neobičan naziv za prvu knjigu, Pavle kaže da je želeo da njegova zbirka priča nosi naziv po nekoj od zastupljenih priča. Prva ideja je bila da se knjiga zove “Sami”, zatim “Prave reči”, ali na kraju se ipak odlučio da naziv zbirke izvuče iz naslova priče “Tarzanova poslednja velika avantura”.

Zastupljene priče su uglavnom inspirisane istinitim događajima. Neki od tih događaja su u tesnoj vezi sa autorovim doživljajima kao oni koji su opisani u pričama “Sami”, “Dum dum”, “Veliko grudvanje”, drugi su inspirisani novinskim člancima i fotografijama (“Zmajevi Santjaga”, “Osmeh zvečarke”), a tu su i priče poput “Tarzanove poslednje velike avanture” koja je autorova uobrazilja o tome na koji način je veliki Džoni Vajsmiler zaista okončao svoj život.

“Ispod grobova” je priča nastala nakon Zelićeve posete Pragu i groblju u nekadašnjem jevrejskom getu. Mladi autor namerava da u narednom periodu napiše i čitav niz proznih radova o rabinu Loevu, koji je jedan od glavnih aktera priče. A postoji mogućnost da priča “Ispod grobova” bude pretočena i u strip.

U razgovoru o samom pisanju, Pavle kaže da je za ostvarenje autentičnosti u kratkoj priči dovoljno da se verno prenese svega nekoliko detalja, ali da je bitno da se priča bazira ili na njima ili nekim dobrim rečenicama ili opisima. Zelić smatra da u svakom slučaju nešto od tih efektnih detalja mora da bude na samom početku priče, kako bi zainteresovalo čitaoca.

Zelić je otkrio da priprema svoj prvi roman, koji bi trebalo da izađe u okviru izdavačke kuće Laguna. Nije mogao da precizira kada bi do objavljivanja moglo da dođe. Za sada vrši opsežne pripreme koje uključuju i intervjue sa nekim od aktera događaja koji će u romanu biti opisani. Radnja romana biće vremenski smeštena u blizak period nakon Drugog svetskog rata.

Na pitanje čime se još bavi osim što radi u farmaceutskoj industriji, piše roman, prikaze, filmske i književne kritike, strip scenarije i eseje, Zelić uz usmeh odgovara – “Spavam”.