O srpskoj fantastici u Politici

U današnjem izdanju dnevnog lista Politika objavljen je članak Filipa Rogovića “Fantastika iz pera domaćih autora”, u kome je načinjen osvrt na veliki broj objavljenih knjiga domaćih autora žanra koji se u knjižarama pojavio tokom 2009. godine. Tekst prenosimo u celosti:

Fantastika iz pera domaćih autora

Srpski autori priča o vampirima, paralelnim univerzumima, alternativnim tokovima istorije i drugim začudnim temama zastupljeni kod brojnih izdavača

Boban KneževićČitaoci koji u prozi traže otklon od stvarnosti na ovogodišnjem međunarodnom beogradskom sajmu knjiga mogli su da nađu dvadesetak novih naslova koje, iz sveta fantastike, potpisuju srpski pisci. Najveći broj takvih knjiga poseduje mladi beogradski izdavač “Tardis” koji, kao jedan od glavnih aduta izdvaja knjigu “Malteški šišmiš” pokojnog Ljubomira Damnjanovića. Ovaj roman, objavljen deset godina od smrti autora, sačinjavaju priče o vampirskoj familiji Sarić, i atmosferom podseća na drame Dušana Kovačevića začinjene fantastikom i hororom.

Osim “šišmiša”, “Tardis” između ostalog nudi i debitantske knjige “Dorkasi” Mirjane Detelić, “Čuvari severa” Nede Mandić-Spasojević i “Prolaz” Biljane Malešević, kao i ostvarenja starijih pisaca fantastike: “Oko za drugi svet” Radmila Anđelkovića, “Kraljevi” Zorana Jakšića i “Mrve pod kožom” Aleksandra Markovića.

– Kada sam krenula u izdavaštvo, obećala sam sebi da ću objavljivati isključivo knjige onih pisaca koje smatram velikim, te stoga verujem da i debitanti koje “Tardis” štampa predstavljaju budućnost srpske književnosti – kaže Spomenka Stefanović-Pululu, vlasnica i urednica “Tardisa”.

Nekoliko knjiga izdvajamo iz ponude “Paladina”, novog izdavačkog poduhvata pisca i prevodioca Gorana Skrobonje. Među njima je i antologija priča domaćih autora o urbanim legendama, pod nazivom “Istinite laži”. Skrobonja smatra da su poslednjih godina granice među tradicionalnim žanrovima fantastike (naučna fantastika, epska fantastika, horor) prilično olabavljene i da je u svetu najaktuelnije nešto što se naziva slipstrim. U pitanju je pojam koji je skovao američki pisac i teoretičar Brus Sterling, i koji označava spoj žanrovske i glavnotokovske književnosti.

– To je ono što nastojim da pratim u ediciji “Fraktali” izdavačke kuće “Paladin”, koja uključuje i antologije domaćih autora – kaže Skrobonja. – U “Istinitim lažima” mogu se naći priče pisaca kao što su Oto Oltvanji, Zoran Ćirić, Darko Tuševljaković, Marko Pišev i drugi. Takođe, za izdanja “Tardisa” mogu da kažem da predstavljaju najbolje od srpskog slipstrima.

Sličan poduhvat počeo je izdavač “Everest medija” iz Beograda, pokrenuvši ediciju “Fantastična biblioteka”. Ona se sastoji od osam knjiga, među kojima su “Biblioteka” Zorana Živkovića, “Strah i njegov sluga” Mirjane Novaković, “Bagra diše” Ilije Bakića i druge.

– Duboko verujem u tradiciju srpske fantastike i neophodnost da i ona dobije svoje pravo na ravnopravan život – objašnjava urednik Boban Knežević zašto se odlučio na pokretanje ovakve edicije. – Postojanje fantastičkog pogleda na stvarnost mora se priznati, a takođe i osobenost baš srpskih autora. Fantastika je razvodnjen i teško uhvatljivi pojam, a “Fantastična biblioteka” nudi vrlo različite autore i pristupe.

Ovo je, svakako, vrlo produktivna godina za Bobana Kneževića, i to ne samo kao urednika i izdavača, već i kao pisca. Osim što “Tardis” objavljuje zbirku njegovih, uglavnom starijih, priča pod nazivom “Otisak zveri u pepelu”, u izdanju “Alnarija” pojavljuje mu se novi naučnofantastični roman “Poslednji Srbin”.

I najproduktivniji domaći izdavač, “Laguna” nudi fantastičnu prozu iz domaće radinosti. Jedan od njihovih glavnih aduta jeste prvi roman niškog pisca Dejana Stojiljkovića, “Konstantinovo raskršće”, koji je upravo ovenčan nagradom “Miloš Crnjanski”. Radnja knjige odvija se u Nišu, za vreme Drugog svetskog rata, i začinjena je proročanstvom o drevnom maču, serijom ubistava i vampirima.

“Portalibris” je objavio nastavak romana “Kosingas” Aleksandra Tešića, pod nazivom “Bezdanj”. Tešića su često nazivali srpskim Tolkinom, a njegov roman epske fantastike srpskim “Gospodarom prstenova”, iako je “Kosingas” zasnovan na srpskoj mitologiji i istoriji.

U ediciji “Prva knjiga” Matice srpske objavljena je knjiga “Poslednja avantura” Pavla Zelića. To je zbirka trinaest priča koje obiluju motivima naučne fantastike i horora.

F. Rogović