antropocen

Milan M. Ćirković o antropocenu na Institutu društvenih nauka

U četvrtak 15. decembra s početkom u 12 časova, u Velikoj sali Instituta društvenih nauka (Kraljice Natalije 45, Beograd) prof. dr Milan Ćirković održaće predavanje „Antropocen: Kritičari, pseudonaučnici, prevaranti“. Predavanje organizuje Centar za bioetičke studije u saradnji sa UNESCO katedrom za bioetiku za Evropu i Institutom društvenih nauka.

Svedoci smo sve češćeg korišćenja termina antropocen kao oznake za epohu evolucije zemaljskog sistema u kojoj je ljudska vrsta postala dominantni faktor promena. Istovremeno, aktuelne su brojne negativne, često veoma burne reakcije na uvođenje antropocena. U ovom predavanju biće skicirani osnovni razlozi za uvođenje antropocena, kao i značaj ovog pojma ne samo za geo-nauke, već i za ekologiju, ekološku etiku, analizu rizika, studije budućnosti, pa i političke i pravne nauke.

Biće pokazano u kojoj meri – samo naizgled paradoksalno – uvođenje antropocena predstavlja pobedu u borbi_protiv_antropocentrizma, kao prevaziđenje i vannaučne ideologije koja direktno ugrožava budućnost, pa i sam opstanak ljudske vrste na planeti. Kritika antropocena ne samo da najčešće predstavlja odraz neznanja i uticaja pseudonauke, već veoma često ima sve elemente prevarantskog i kriminalnog odnosa prema nauci.

Milan M. Ćirković
Milan M. Ćirković

Prof. dr Milan M. Ćirković je naučni savetnik Astronomske opservatorije u Beogradu (Srbija), vanredni profesor na Departmanu za fiziku Univerziteta u Novom Sadu (Srbija) i istraživački saradnik Instituta za budućnost čovečanstva pri Filozofskom fakultetu Oksfordskog univerziteta (Velika Britanija). Član je Centra za bioetičke studije u Beogradu. Odbranio je doktorat iz fizike na Državnom univerzitetu Njujorka u Stoni Bruku (SAD) 2000. godine, gde je prethodno magistrirao iz geo-nauka 1995. godine. Njegovi glavni istraživački interesi su u oblastima astrobiologije (Galaktička nastanjiva zona, SETI), analize rizika (globalni katastrofički rizici, epistemologija rizika) i filozofije nauke (antropička načela, filozofija fizike, studije budućnosti).

Ko-uredio je antologiju Global Catastrophic Risks (Oxford University Press, Oxford, 2008), koja je pozitivno ocenjena i predstavljena u brojnim svetskim naučnim glasilima, uključujući Nature i Science. Autor je prvog udžbenika iz vangalaktičke astronomije na južnoslovenskim jezicima (Uvod u vangalaktičku astronomiju, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2008). Objavio je do sada 3 monografije (najnovija je The Astrobiological Landscape, Cambridge University Press, Cambridge, 2012) i oko 200 naučnih, stručnih i preglednih radova u istraživačkim časopisima i zbornicima, kao i preko 100 popularno-naučnih i novinskih tekstova. Preveo više naučno-popularnih knjiga, uključujući naslove Ričarda Fajnmena i ser Rodžera Penrouza.