Zagrebačka izdavačka kuća Mentor, koja je domaćim ljubiteljima fantastike poznata po književnom časopisu Ubiq posvećenom teoriji i praksi naučnofantastičnog žanra, pokrenula je ediciju pod nazivom Biblioteka Ubiq. Edicija je u direktnoj vezi sa samim časopisom, pa ne čudi što je jedna od prve tri objavljene knjige unutar nje posvećena teoriji žanra “Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam”, književnog istoričara Zorana Kravara. Tu su još zbirka priča “Božja Vučica” iza koje stoji jedan od najpoznatijih hrvatskih pisaca fantastike Aleksandar Žiljak, i roman “Koža boje masline” nagrađivanog pisca i strip crtača Darka Macana.
A, evo kako prve knjige nove edicije najavljuje izdavač:
Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam Zoran Kravar
Knjiga Zorana Kravara Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam prvi je veći doprinos hrvatske humanistike proučavanju visoke fantastike (high fantasy), vrste popularne književnosti koja se naziva “epskom” i “romantičnom” fantastikom, ili najkraće fantasy. U 15 poglavlja razmatra se suodnos ranih i utemeljiteljskih fantasy djela – Hobita, Gospodara prstenova i Silmarilliona J. R. R. Tolkiena, Narnijskih kronika C. S. Lewisa, Panova blagoslova Lorda Dunsanyja, Zmije Ouroboros E. R. Eddisona, ali i opere Prsten Nibelunga R. Wagnera – i doktrinarnoga antimodernizma uobličenoga u nefikcionalnim djelima njihovih suvremenika Ludwiga Klagesa i Juliusa Evole, kao i kasniji odjek te veze na primjeru romanesknog ciklusa Zemljomorje Ursule K. Le Guin, filmskog serijala Zvjezdani ratovi Georgea Lucasa te recentnih hollywoodskih adaptacija Tolkienovih i Lewisovih romana. Iznose se potvrde za tezu da visoka fantastika kao prozna vrsta stvara književne protusvjetove koji, kroz pripovijest o restauraciji iskona, stoje nasuprot liberalnim i postprovjetiteljskim stečevinama. Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju kanonskih temelja žanra fantasyja iz pera autora knjiga Antimodernizam (2004), Svjetonazorski separei. Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća (2005) i Uljanice i duhovi (2009).
Božja vučica: četiri fantasy pripovijetke Aleksandar Žiljak
Sam kineski car zapovjedio je mladoj ratnici da uhvati neuhvatljivo biće. Uspjeh će joj donijeti prokletstvo, neuspjeh smrt … Okrutni je odmetnik upao u selo i oteo malog dječaka. Ali, dok s dragocjenim plijenom jezdi snijegom zametenom ravnicom, zaboravio je na njegovu majku … Zagonetni čarobnjak unajmljuje mladu slikaricu da mu oslika knjigu o zmajevima. Samo, zmajevi su nepredvidljiva i opasna stvorenja … Snježna žena bacila je na mladog samuraja-lutalicu okrutnu kletvu. Mogu li ga izbaviti djevojka sumnjive prošlosti i siromašna seljanka?
Ljepotice i zvijeri, čarobnjaci i carevi, ratnici i razbojnici obitavaju unutar korica druge prozne zbirke Aleksandra Žiljka Božja vučica. Fantastika, mit, predaja i povijesna fikcija isprepleću se u četiri pripovijetke ove knjige, svojevrsnom fantastičnom bestijariju, napisanom u ljubiteljima domaće znanstvene fantastike i fantasyja dobro poznatom Žiljkovu pripovjedačkom stilu.
Koža boje masline Darko Macan
Reginci su visoki i vileni, zeleni kako to izvanzemljanima dolikuje, a opet ne toliko zeleni da ne budu prirodni. Maslinasti, tamnih očiju, uzbudljivi, a opet civilizirani, napredni, smireni i miroljubivi; ostvarenje sna o dobrom ocu, mudrom starijem bratu, blagom učitelju … Ali sedamnaestogodišnjem Vidu, Zlatnom dječaku koji zauvijek želi živjeti zlatne dane svoje mladosti, ništa od toga nije važno. On snuje kako prisvojiti jedno od neuništivih reginskih tijela i u njemu živjeti tisućama godina…
Motiv besmrtnosti jedna je od klasičnih tema znanstvene fantastike te ne treba čuditi što mu je Darko Macan — za čiji se cijeli žanrovski opus može reći kako je u dijalogu s dosad ispričanom povijesti budućnosti — posvetio svoj prvi znanstvenofantastični roman, nagrađen Nagradom SFERA 2001. godine, a koji se sada prvi put pojavljuje kao samostalna knjiga. Uz obavezan začin tuđinskih rasa i svjetova, uzbudljive akcije i satire, ovaj nam je nagrađivani pisac ocrtao budućnost u kojoj će i dalje postojati zločin, kazna i iskupljenje.
Knjiga Zorana Kravara Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam prvi je veći doprinos hrvatske humanistike proučavanju visoke fantastike (high fantasy), vrste popularne književnosti koja se naziva “epskom” i “romantičnom” fantastikom, ili najkraće fantasy. U 15 poglavlja razmatra se suodnos ranih i utemeljiteljskih fantasy djela – Hobita, Gospodara prstenova i Silmarilliona J. R. R. Tolkiena, Narnijskih kronika C. S. Lewisa, Panova blagoslova Lorda Dunsanyja, Zmije Ouroboros E. R. Eddisona, ali i opere Prsten Nibelunga R. Wagnera – i doktrinarnoga antimodernizma uobličenoga u nefikcionalnim djelima njihovih suvremenika Ludwiga Klagesa i Juliusa Evole, kao i kasniji odjek te veze na primjeru romanesknog ciklusa Zemljomorje Ursule K. Le Guin, filmskog serijala Zvjezdani ratovi Georgea Lucasa te recentnih hollywoodskih adaptacija Tolkienovih i Lewisovih romana. Iznose se potvrde za tezu da visoka fantastika kao prozna vrsta stvara književne protusvjetove koji, kroz pripovijest o restauraciji iskona, stoje nasuprot liberalnim i postprovjetiteljskim stečevinama. Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju kanonskih temelja žanra fantasyja iz pera autora knjiga Antimodernizam (2004), Svjetonazorski separei. Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća (2005) i Uljanice i duhovi (2009).
Sam kineski car zapovjedio je mladoj ratnici da uhvati neuhvatljivo biće. Uspjeh će joj donijeti prokletstvo, neuspjeh smrt … Okrutni je odmetnik upao u selo i oteo malog dječaka. Ali, dok s dragocjenim plijenom jezdi snijegom zametenom ravnicom, zaboravio je na njegovu majku … Zagonetni čarobnjak unajmljuje mladu slikaricu da mu oslika knjigu o zmajevima. Samo, zmajevi su nepredvidljiva i opasna stvorenja … Snježna žena bacila je na mladog samuraja-lutalicu okrutnu kletvu. Mogu li ga izbaviti djevojka sumnjive prošlosti i siromašna seljanka? 
Reginci su visoki i vileni, zeleni kako to izvanzemljanima dolikuje, a opet ne toliko zeleni da ne budu prirodni. Maslinasti, tamnih očiju, uzbudljivi, a opet civilizirani, napredni, smireni i miroljubivi; ostvarenje sna o dobrom ocu, mudrom starijem bratu, blagom učitelju … Ali sedamnaestogodišnjem Vidu, Zlatnom dječaku koji zauvijek želi živjeti zlatne dane svoje mladosti, ništa od toga nije važno. On snuje kako prisvojiti jedno od neuništivih reginskih tijela i u njemu živjeti tisućama godina…
