U izdanju zrenjaninske izdavačke kuće Agora, objavljena je zbirka eseja Lab teksta mladog proučavaoca fantastike i književnog teoretičara Miloša Jocića.
Knjigu čini dvanaest eseja i radova o srpskoj eksperimentalnoj književnosti, tekstualizmu, signalizmu, višemedijskim romanima, ergodičkoj literaturi i ostalim tehnikama, postupcima i pojmovima neoavangardne i postmoderne umetnosti. Značajan deo posvećen je fantastičkom diskursu u delima Stanislava Vinavera, Vojislava Despotova, Ljubiše Jocića, Ilije Bakića, Miroljuba Todorovića i Save Damjanova.
Knjiga predstavlja plod decenijskog akademskog rada tokom kog je Jocić, kako kaže „pisao, vežbao i kreativno lutao oblikujući svoj teorijski pristup, ukus i metodologiju“.
„Neminovno je da vicevi današnjice postaju krindževi sutrašnjice. Ipak, uobličavajući knjigu otkrio sam da naizgled skoro potpuno razuđeni tekstovi, povezani međusobno samo širom temom neoavangardne i postmoderne književnosti, neguju mnogo intimnije međusobne linkove“, kaže Miloš Jocić.
Prema rečima prof. dr Bojane Stojanović Pantović, kroz dvanaest eseja i ogleda Jocić sa mnogo umešnosti tumači pretpostavke neoavangardne umetnosti, tekstualizma i prevlasti slike nad znakom, i različite formalno-eksperimentalne postupke koji uvažavaju stvarnost diskursa i to fantastičkog, parodijskog i burlesknog, bez obzira na striktno razgraničenje između poezije, proze ili naučno-teorijskog idioma.
Prof. dr Sava Damjanov o knjizi Lab teksta kaže: „Jezičko-vizuelne inovacije u centru su pažnje Miloša Jocića, pri čemu je važno istaći da on ima svest kako one nisu ekskluzivno čedo naše epohe već imaju i tradiciju, ali im tek savremeno doba – pored ostalog, i zbog intenzivnog razvoja tehnosfere! – pridaje značaj poetičkih dominanti i legitimnih komponenti visoke književnosti (za razliku od statusa pukog eksperimenta ili pobunjeničke periferije, tj. literarne alternative – kako ih je uglavnom tumačila oficijelna istorija srpske literature).“
Dok za prof. dr Gojka Tešića Jocićevo ostvarenje predstavlja „jednu važnu stvaralačko-naučnu avanturu u kojoj se prepoznaju izuzetna posvećenost, strast čitanja, otkrivalački interpretativni eros i fascinacija svim oblicima eksperimenta u književnoj umetnosti.“
Zbirka Lab teksta objavljena je u okviru novoustanovljene Agorine biblioteke „33“, čiji naslov aludira na isusovske godine, a posvećena je objavljivanju mladih i neafirmisanih autora i promociji kvalitetnog savremenog stvaralaštva u domenu poezije, proze i esejistike.
Uredništvo ove biblioteke čine značajne ličnosti iz književnog sveta – Sava Damjanov, Jovica Aćin, Gojko Tešić, Vladimir Pištalo i Nenad Šaponja.
Miloš Jocić (1988, Novi Sad) asistent na Odseku za srpsku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Urednik časopisa Međutim, DNK (medjutim.dnk.org.rs), književnog magazina Društva novosadskih književnika.
SADRŽAJ:
- Prva zbirka Stanislava Vinavera. Kako je pesnik krenuo od krnjeg simbolizma a stigao do (neo)aavangarde
- Ljubiša Jocić: nadrealista + signalista
- YU scena vizuelne poezije
- VV/VR. Ime, teorija i istorija vokovizuela Vladana Radovanovića
- Ezoterija rođenja. O nekim vokovizuelnim delima Vladana Radovanovića
- Dete u nemogućem gradu (Fantastika, dečije & postmoderno u: Vojislav Despotov, Petrovgradska prašina)
- Banatski čudovištorijum kapetana Despotofa (Folklor, ezoterija & postmoderno u: Vojislav Despotov, Andraci, jepuri i ostala najvažnija čudovišta Petrovgrada i srednjeg Banata)
- Alien PTT (Re: Međuzvezdana grafička poema Kiborg Miroljuba Todorovića)
- Antienciklopedija u delu Save Damjanova
- Rebuspoezija Dušana Pop Đurđeva (v1.0 i v1.8)
- Technošprahe. O postkiberpankizmu romana Led/Na satelitu Ilije Bakića
- Nadrealne i okultne mašine. Avangardni i stimpank elementi u Unezverijadi Ilije Bakića