Književne opservacije - Marijana Terić

KNJIŽEVNE OPSERVACIJE – važan doprinos proučavanju fantastike u južnoj slavistici

U izdanju Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ objavljena je monografija Književne opservacije (sagledavanje literarnih pojava) dr Marijane Terić, u kojoj su sabrani članci i eseji višegodišnjeg autorkinog istraživačkog rada na polju fantastike. Studija sadrži radove publikovane u naučnim časopisima i zbornicima s naučnih simpozijuma u zemlji, regionu i inostranstvu nastalih u periodu od 2014. do 2020. godine.

„Knjiga je strukturirana iz tri tematska ciklusa: Fantastika, Eseji, Portreti i prikazi u kojima su zastupljeni autori iz crnogorske, srpske, hrvatske, francuske i latinoameričke književnosti s ciljem da se osvijetle brojni inovacijski impulsi nastali pod uticajem svjetske literature, prvenstveno kroz osvjetljavanje fenomena fantastičkog u djelima najznačajnijih autora s južnoslovenskih prostora, ali i šire“, navodi autorka u predgovoru izdanju. „Djela koja pripadaju fenomenu fantastike moraju se posmatrati kroz prizmu savremenih teorijskih paradigmi i analizirati u interkulturalnom kontekstu evropskog i svjetskog književnog kruga“, naglašava Marijana Terić.

Prvi deo studije donosi tekstove iz oblasti fantastičke književnosti počev od sagledavanja književnoistorijskih istraživanja fantastičkog materijala u Pavićevom romanu Unutrašnja strana vetra, ispitivanja fenomena fantastičkog diskursa u Lalićevoj Lelejskoj gori, funkcije čudotvorstva u prvoobjavljenoj Pekićevoj knjizi Vreme čuda, da bi fokus analize dalje bio usmeren i na ostala dela iz crnogorske, srpske i latinoameričke književnosti s kraja 18. i početka 19. veka.

Značajno mesto u prvoj tematskoj celini pripada delu čuvenoga hispanoameričkog pisca XX veka i velikana savremene svetske književnosti Karlosu Fuentesu, koji kroz delo Aura daje svoju projekciju budućnosti Hispanoamerike u kojoj pojedinac teži da izgradi svoju istoriju, kulturu, vlastiti identitet i jezik.

Drugu celinu čine esejistički tekstovi posvećeni autorima iz regiona različitih žanrovskih usmerenja: Mirku Kovaču, Novaku Kilibardi, Marku Vešoviću, Antu Kovačiću, Filipu Davidu i Oskaru Daviču, dok završnu celinu predstavlja izbor portreta i prikaza najnovijih izdanja crnogorske literarne produkcije u kojoj su predstavljeni pisci: Milorad Nikčević, Milorad Stojović, Krsto Pižurica, Božidar Šekularac, Slobodan Vukanović, Vitomir Nikolić.

„Marijana Terić daje rukopis knjige naučnih ogleda na različite teme koje povezuje ponajviše fokusiranost na prostor južnoslovenskih književnosti, a potom problematiku književne fantastike na kojoj je ova autorka magistrirala“, kaže jedan od recenzenata prof. dr Sava Damjanov. „Kada je reč o fantastici, za koju koleginica Terić postaje ekspert, valja posebno obratiti pažnju na njene radove o Pekiću, Laliću i Fuentesu, dakle, domaćim i internacionalnim majstorima ovog vida pisanja. Naravno, ovde se fantastika opravdano dovodi u vezu s poetikom postmodernizma koja jeste obeležila epohu u kojoj su stvarali ovi velikani.“

Urednik izdanja, prof. dr Tomislav Longinović, govoreći o važnosti studije Marijane Terić kaže da ona predstavlja značajan doprinos izučavanju fantastike kao književnog žanra u okviru južne slavistike, sa posebnim osvrtom na teoriju i istoriju književnosti. Longinović ističe da su naročito relevantne njene rasprave o prelasku sa modernističkog poimanja fantastike na onaj koji je prisutan u dobu sa kraja sedamdesetih na početak osamdesetih godina, koji se često označava kao postmoderni zaokret.

Iako se monografija velikim delom bavi fantastikom, ona nije u potpunosti posvećena ovoj vrsti književnog stvaralaštva. Ipak, kako za sajt Art-Anima.com otkriva, Marijana Terić trenutno radi na knjizi koja tretira fantastiku u delima najznačajnijih pisaca fantastike druge polovine 20. veka. U pitanju je prerađena doktorska disertacija na temu „Recepcija fantastike u jugoslovenskim knjizevnostima (1945‒1990)“. U radu na ovoj knjizi pored prof. dr Save Damjanova kao mentora, radiće i poznati proučavaoci fantastike prof. dr Željko Milanović i prof. dr Bojan Jović.

Marijana Terić (1986, Nikšić) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću – Odsjek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti. Na istom fakultetu magistrirala je 2013. godine, stekavši time zvanje magistra nauke o književnosti. Doktor je društveno-humanističkih nauka (filološke nauke) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Objavljuje radove za više stručnih i naučnih časopisa za književnost. Pored monografije Književne opservacije (sagledavanje literarnih pojava) autorka je i monografije Unutrašnja strana vremena (Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje, 2016).

KNJIŽEVNE OPSERVACIJE – Marijana Terić


SADRŽAJ studije KNJIŽEVNE OPSERVACIJE
RIJEČ AUTORA
I FANTASTIKA

  • Recepcija teksta i smisaone novine u fantastički oblikovanoj Unutrašnjoj strani vetra Milorada Pavića
  • Umjetnost oblikovanja fantastičkih elemenata u „Lelejskog gori“ Mihaila Lalića
  • Fenomen čudotvorstva u Pekićevom djelu Vreme čuda
  • Fenomen tišine kao narativni lavirint
  • „Odlazak u drugo tijelo“. Put do besmrtnosti / samospoznaje?
  • U potrazi za identitetom (Igra stvarnosti i fantastike u romanu Aura Karlosa Fuentesa)
  • Fantastika u djelima pisaca srpskog predromantizma (Recepcionoteorijski pristup djelu Vrtovi nestvarnog Save Damjanova)
  • „Fantastički roman“ Vladana Desnice
  • Elementi fantastike kao estetski aspekti književnog djela
  • Struktura romana-klepsidra i fantastički diskurs u djelu Milorada Pavića Unutrašnja strana vetra

II ESEJI

  • Nadrealistički književni pokret i njegove osobenosti u romanu Pesma Oskara Daviča
  • Tehnika skaza u romanu Suložnici Novaka Kilibarde
  • Specifičnosti pripovjedačkoga postupka u Andrićevom književnom stvaralaštvu
  • „Gospođa Bovari – to sam ja“
  • O Evropskoj truleži kao knjizi eseja
  • Poetsko stvaranje Marka Vešovića
  • Metafora dijaloga. Prilog filozofiji jezika
  • Crnogorske književnice novoga poetskog glasa
  • Periferni likovi u romanu U registraturi Anta Kovačića
  • Sjećanje kao pokušaj odbrane od zla u romanu Filipa Davida Kuća sećanja i zaborava

III PORTRETI I PRIKAZI

  • Crnogorska književnost u makedonskome ogledalu Nauma Radičeskog
  • Poetika romana Mihaila Lalića Krsta Pižurice
  • Božidar Šekularac: Razvoj pismenosti u Crnoj Gori, FCJK, Cetinje, 2014
  • Savić Marković Štedimlija: Ogledi o Njegošu, FCJK, Cetinje, 2015
  • Radovan S. Stevović: Biografija jedne žene
  • Razvoj crnogorske književnosti za đecu i omladinu
  • Bogić Rakočević: Poetika Montenegrina
  • Milorad Nikčević: Crnogorske filološke teme (status i recepcija)
  • Milorad Stojović kao poznavalac književnih prilika u Crnoj Gori
  • Đorđe Šćepović: Prije objave
  • „Tuđemilski svici“ Slobodana Vukanovića
  • Bio-bibliografija Vitomira Vita Nikolića
  • Povodom pola vijeka od smrti Mirka Banjevića
  • Studije o starijoj crnogorskoj književnosti Aleksandra Radomana
  • Monografija Milorada Nikčevića „Književno-kulturne veze
  • na rubovima Mediterana“
  • „Laku noć, stvarnosti!“
  • IMENSKI REGISTAR
  • BILJEŠKA O AUTORU