Kako javlja Glif.rs ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost je britanski pisac Kazuo Išiguro „koji je, u romanima velike emotivne snage, otkrio ambis ispod koga leži iluzoran osećaj povezanosti sa svetom“.
Kazuo Išiguro je rođen 8. novembra 1954. godine u Nagasakiju. Njegova porodica se preselila u Ujedinjeno Kraljevstvo kada je imao pet godina. Njegov najpoznatiji roman je Ostaci dana koji je objavljen 1989. godine. Objavio je sedam romana, od kojih je poslednji Zakopani džin iz 2015, koji govori o putovanju starijeg para kroz arhaične engleske predele. Takođe, bavi se i pisanjem kratkih priča i scenarija.
Kao i svake godine, na on-line kladionicama, vodeće pozicije zauzeli su Kenijac Ngugi va Tiongo i Haruki Murakami, a ove godine visoko je kotirana i Margaret Atvud, pogotovo posle veoma uspešne serije „Sluškinjina priča“, snimljene po njenom istoimenom romanu iz 1985.
Iako se podrazumeva da je dobijanje ove nagrade velika počast, uz koju dolazi i velikodušna suma od 8 miliona švedskih kruna (oko milion američkih dolara), lista onih kojima je Švedska akademija odbila da da nagradu podjednako je impresivan kao i lista dobitnika te nagrade.
Među renomiranim predlagačima za dobijanje nagrade su članovi Švedske akademija, profesori književnosti i/ili jezika sa mnogih univerziteta i koledža, kao i prethodni dobitnici Nobelove nagrade za književnosti. Prema statutu Nobelovog komiteta, imena kandidata za ovu nagradu smeju biti otkrivena tek nakon 50 godina od dodele nagrade kandidatu.
O izboru laureata odlučuje saziv od 18 članova Švedske akademije i svi moraju da budu Šveđani, a biraju se tajnim glasanjem i titutlu akademika imaju do kraja života. Dobitnik nagrade mora da dobije više od polovine glasova, a u proseku stigne oko 350 prijava svake godine.
Inače, sam Nobelov komitet, slanjem pozivnih pisama svake godine u septemru, imenuje kvalifikovane pojedince i institucije (bude poslato između 600 i 700 ovakvih pisama) koji predlažu kandidate. Februar naredne godine je krajnji rok do kojeg se nominacije moraju poslati. Zabrana na otkrivanje imena tih pojedinaca i institucija postoji i traje isto koliko i zabrana objavljivanja nominovanih – 50 godina. Prosečan broj godina dobitnika i dobitnica Nobelove nagrade je 65; najmlađi je bio Radjard Kipling sa 42 (1907), a najstarija Doris Lesing sa 88 (2007). Nobelovu nagradu za književnost do sada niko nije dobio dva puta, a odbili su je Žan Pol Sartr 1964. i Boris Pasternak 1958. godine.