Ruski pisac Jevgenij Zamjatin, autor distopijskog romana „Mi“, rođen je 1. februara 1884. godine u varošici Lebedjan udaljenoj oko trista kilometara južno od Moskve.
Svestran i politički angažovan, Zamjatin je ostavio srazmerno mali broj dela, koja su po formalnim i po svojim unutrašnjim kvalitetima obogatila rusku i svetsku književnost. Njegov život i stvaralaštvo obojeni su liberalnim idejama o apsolutnoj slobodi i pravu pojedinca da stvara, zamišlja, pravi greške i menja svet po svojoj volji. Takve ideje učinile su ga nepoželjnim elementom u obe Rusije; onoj carskoj pre Oktobarske revolucije i onoj sovjetskoj nakon 1917.
Iako se kao pisac menjao tokom vremena, u njegovom stvaralaštvu je uvek prisutan duh čas lagane komike, čas groteske, iskazane izbrušenim i negovanim stilom. Karijeru je započeo pišući pripovetke bliske književnom naturalizmu, da bi se vremenom tematsko-motivski registar njegove proze proširio, sa posebnim osvrtom na uticaj Oktobarske revolucije na život običnog čoveka.
Danas je najpoznatiji po svom romanu „Mi“, jednom od prvih distopijskih romana u svetskoj književnosti. Knjiga, čija se radnja odigrava u budućem veku Iks u zemlji pod nazivom Jedinstvena država, prikazuje sumornu sliku budućeg sveta u kojoj ljudi žive u totalitarnom društvu bez ljubavi i kreativnosti. Idejno i formalno „Mi“ je snažno uticao na buduće književne distopije, uključujući i romane „Vrli novi svet“ Oldusa Hakslija i „1984“ Džordža Orvela.
Zamjatin je zbog ove knjige morao da zauvek napusti rodnu zemlju. Preminuo je u Parizu 10. marta 1937. godine.