Ivan Nešić – POD IMELOM
(Everest Media, Beograd, 2019)

DUHOVI I ASTRONAUTI

Piše: Davor Šišović

U spektru regionalne književne fantastike vrlo je malo romana koji se bave temom duhova, iz zadnja dva desetljeća mogu se sjetiti najviše jednog ili dva naslova. Stoga se doprinos Ivana Nešića ovoj temi, kroz njegovu treću knjigu a prvi roman, može smatrati vrlo zanimljivim. Radnja romana smještena je u Ameriku, ali postoji u njemu i motivska veza s našim krajevima kroz porijeklo i obiteljsku pozadinu jednog od likova. Vrijeme radnje je načelno sadašnje, postoje mobiteli i internet, Obamino predsjednikovanje je tu negdje, ili još traje ili je upravo prošlo, ali nema nikakvih drugih aktualnih globalnih naglasaka iz neke fabularne sadašnjice jer naprosto nisu potrebni. Mnogo važniji su kraci koji, kroz osobnu i obiteljsku povijest likova, kroz asocijacije iz onoga što im se događa, i kroz rezultate njihova traganja za objašnjenjima onoga što im se događa, sežu do nekoliko točaka iz bliže prošlosti, rasprostrte kroz nekih stotinjak godina. I logično je da je tako, jer priče o duhovima moraju biti ukorijenjene u prošlosti i u sudbine nekoć živih ljudi koji su uslijed svojih „neregularnih“ smrti postali duhovima, da bi u fabularnoj današnjici ulazili u interakcije sa živućim likovima, i to različite interakcije, od funkcije svojevrsnih „anđela čuvara“ pa do zagorčavanja i ugrožavanja života.

Ono što je posebno zanimljivo u Nešićevom konstruktu svijeta duhova isprepletenoga sa svijetom ljudi je heterogenost među tim nematerijalnim svjesnim entitetima koje ljudi najčešće nazivaju duhovima. Dok u većini takve književnosti imamo tek jednog duha koji je u suodnosu najčešće neugodnom, s više ljudskih likova, a ako duhova ima više onda su svi grupirani na istoj strani vrijednosnog spektra, u ovome romanu duhova ima više, ima ih različitih, potječu iz različitih razdoblja i nastali su u različitim okolnostima, ne odnose se svi isto prema istim ljudskim likovima, a ni međusobno si nisu jednako blagonakloni. Također, za razliku od druge književnosti o duhovima, ovdje nema „uklete kuće“, jer u ovom romanu duhovi nisu vezani uz lokaciju, nego uz određene ljude. Naći ćemo tako duhove zaštitnike, duhove savjetnike, duhove gnjavitelje, duhove mučitelje, pa čak i duhove osvetnike i ubojice, dok u osobinama ljudskih likova za čije sudbine djelovanje tih duhova ispada bitno nalazimo očekivani spektar od potpuno afirmativnog prihvaćanja do potpunog skepticizma. U tom kontekstu jedna od zanimljivijih uloga pripala je i jednom od astronauta iz misije Apollo.

No, ovaj roman možemo čitati i u sasvim drugačijem ključu od onog žanrovsko-fantastičnog, naime, ovo je i roman o obitelji i obiteljskim vrijednostima. S tog je gledišta još zanimljivije što je roman radnjom smješten u Ameriku, pa su odnosi među likovima mogli biti oslobođeni za Europu ili Balkan tipičnim opterećujućim čimbenicima nacije, vjere ili politike. Obiteljske situacije središnjih likova zapravo i nose fabulu romana, epizode s duhovima često funkcioniraju tek kao intermezzo, barem do završne kulminacije. Tako zapravo kroz roman pratimo ljubavnu i bračnu vezu dvoje glavnih likova u već zreloj dobi, s ranijim brakovima iza sebe i s već odraslom djecom. Njihovi razgovori i njihovi postupci usmjereni su ponajviše na obiteljske i međususjedske odnose, njihovi više ili manje tipični životi teku u rješavanju svakodnevnih i univerzalnih problema i situacija, a u njihovim dijalozima propituju se generalne ljudske vrijednosti. Oboje su u toj novoj vezi i novom braku pronašli sreću, sklad i mir kojega u prijašnjim situacijama nisu imali, a dramska napetost, dok se epizode s duhovima ne dinamiziraju, proizlazi ponajviše iz njihova svjetonazorskog usklađivanja.        

Ovaj je zanimljiv, napet, i za domaće ljubitelje fantastičnih žanrova inovativan roman vrlo lijepo napisan, čita se brzo, tečno, sa zanimanjem i uz duboku uvučenost u sudbine likova. Pomno slagane rečenice, birane riječi i fraze, duhoviti konstrukti (primjerice, evo jednog: „dosađuje se kao pas s koskom iz doba jure“), i mnoge pop-kulturne i kulturno-povijesne reference daju dodatnu draž ovome romanu, šireći tako raspon njegove potencijalne publike i daleko izvan populacije poklonika isključivo fantastične žanrovske literature.