Izdavačka kuća „Peter Lang“, specijalizovana za akademska izdanja iz oblasti humanističkih i društvenih nauka, nedavno je objavila novo, dopunjeno izdanje kapitalnog dela Darka Suvina „Metamorphoses of Science Fiction“ (Metamorfoze naučne fantastike).
Ova studija prvi put je objavljena 1979. godine i decenijama unazad smatra se nezaobilaznim ostvarenjem književne i teorijske kritike naučne fantastike i srodnih žanrova. Njome je potcenjivanom SF žanru kome su 70-ih godina XX veka pripisivane obezvređujuće etikete trivijalne i popularne knjiženosti, dat značaj objekta ozbiljnih istraživanja u akademskim sredinama.
Knjiga „Metamorfoze naučne fantastike“ determiniše teorijske pretpostavke poetike žanra i donosi analize reprezentativnih autora naučne fantastike. Prateći viševekovnu istoriju žanrovskih veza u tradiciji utopijske i satirične književnosti, autor ovom studijom pokazuje kako se prepliću naučna fantastika i utopistička imaginacija.
Takođe, upravo u ovom delu Suvin iznosi poznatu definiciju naučne fantastike kao „literature spoznajne začudnosti“, uvodeći kompleksnu teoriju žanra koja i dan danas pobuđuje žučne debate, ali i inspiriše brojne sledbenike i učenike.
Novo izdanje studije donosi tri dodatna Suvinova eseja, koja osvežavaju, proširuju i preispituju termine njegove prvobitne intervencije, kao i novu uvodnu reč i predgovor.
Knjiga na engleskom jeziku i po ceni od 44 evra može da se naruči putem zvaničnog sajta izdavača.
Darko Suvin (1930), tumač književnosti, istoričar i teoretičar naučne fantastike, evroameričke i japanske dramaturgije, te kulture uopšte, pesnik i prevodilac. Završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu englesku i francusku filologiju i predavao na istom fakultetu teatrologiju na Odsjeku za komparativnu književnost 1959. do 1967. godine. Iselivši se najpre u SAD (1967-68), pa onda u Kanadu, od 1968 do 1999. godine, predavao je englesku književnost i komparativnu književnost na Mekgil univerzitetu u Montrealu. Nakon odlaska u penziju, vratio se u Evropu i sada živi u italijanskom gradu Luka. Svoju biblioteku predao je kao legat Univerzitetu u Milanu.