Kako kreirati profil lika
- Details
- Created on Monday, 16 April 2012 14:37
KAKO KREIRATI PROFIL LIKA
Preveli: Ivana Drmanić i Miljan Konatar
Jedan od najvažnijih elemenata u romanu ili kratkoj priči je karakterizacija: učiniti likove živim, stvarnim, životnim. Jedna od tehnika koju mnogi pisci uspešno koriste je stvoriti profil lika za glavne likove u priči. Svrha profila lika je dvojaka: da pomogne piscu u stvaranju lika koji nalikuje živom čoveku koliko god je to moguće i da pomogne oko kontinuiteta priče. U intervjuima mnogi poznati autori tvrdili su da su prvo osmislili osnovu ličnosti lika a onda im je lik jednostavno “oživeo” i na kraju sam izneo priču. Ali za pisca početnika ponekad je važniji konkretan pristup. Tada se pravi profil lika – to je prosto sredstvo da se organizuju sopstvene misli o određenom liku i da se imaju na umu određene osobine i odnosi. To će oživeti plitke likove i čak će vas naterati da mislite o pojedinostima njegove ili njene ličnosti koje ranije niste uzimali u obzir. Profili lika su naročito od pomoći u pričama sa više glavnih junaka kao i u pričama sa više tački gledišta.
Profili likova su od pomoći kada se piše u bilo kom žanru. U zavisnosti od toga u kom žanru pišete, napravićete dodatne odeljke u vašoj beležnici za profile likova. Na primer, pisci epske fantastike mogu koristiti profil lika kako bi imali u vidu faktore kao što su čarobne moći, porodično poreklo, čarolije pod čijim uticajem je lik i ograničenja moći lika, kako bi obezbedili kontinuitet radnje. Za romane glavnog toka, profili su naročito od pomoći kako biste imali na umu motivacije lika – patnje i razočarenja iz prošlosti na koje se ne mora direktno aludirati u dijalogu ali koje će ipak obojiti sva razmišljanja i osećanja lika. Na primer: neko ko je bio zlostavljan kao dete verovatno će se drugačije ponašati u izvesnim situacijama nego neko ko je imao srećno detinjstvo ispunjeno ljubavlju.
Profil lika je takođe od velike pomoći tokom faze prekucavanja vašeg romana. Možete koristiti profil kako biste obezbedili kontinuitet u postupcima lika. Npr. ako se u prvoj verziji vaša junakinja oporavlja od teškog razvoda a u drugoj verziji odlučili ste da je učinite srećno udatom i majkom troje dece, moraćete da proverite svaku scenu sa dijalogom o njenom bračnom statusu kao i scene gde je (sada nepostojeći) zli bivši muž pomenut. Ako promenite osobine vašeg lika, obavezno odmah dopunite vašu beležnicu profila. Očigledno, lik se može razviti i u toku priče. Beležnica je mesto gde možete da pribeležite te činjenice tako da, kad ponovo pročitate svoju konačnu verziju, možete videti da li ste postigli cilj koji ste odredili za razvoj tog lika.
Profil lika treba da bude vodič gde možete navesti činjenice i detalje koji će vam pomoći da upoznate vaše likove, posebno ako zaglavite sa jednim likom koji ne izgleda baš stvaran. Možda njemu treba novo obeležje – skrivena trauma, izuzetna veština ili smrtonosna tajna – nešto što će vam učiniti lik živim. Koliko će vaše beležnice biti detaljne zavisi od toga šta na vas najbolje deluje. Tako da kada sledeći put zaglavite sa karakterizacijom, izvucite beležnicu profila lika i upoznajte neki novi lik.
BELEŽNICA PROFILA LIKA
Osnovni podaci:
Ime:
Godište:
Nacionalnost:
Društveno - ekonomski status kad je bio dete:
Društveno - ekonomski status kao odrasla osoba:
Grad gde je odrastao/la:
Trenutno prebivalište:
Zanimanje:
Prihod:
Talenti/veštine:
Plata:
Redosled rođenja u odnosu na braću i sestre:
Braća i sestre (opisati odnose):
Supružnik/ca (opisati odnose):
Deca (opisati odnose):
Babe i dede (opisati odnose):
Unuci (opisati odnose):
Drugi bitni ljudi (opisati odnose):
Sposobnosti u vezama sa ljudima:
FIZIČKE KARAKTERISTIKE
Visina:
Težina:
Rasa:
Boja očiju:
Boja kose:
Naočari ili kontaktna sočiva:
Boja kože:
Oblik lica:
Izražene crte lica:
Kako se oblači:
Maniri:
Navike (pušenje, piće itd):
Zdravlje:
Hobi:
Omiljena izreka:
Način govora:
Ograničenja:
Stil (elegantan, otrcan itd):
Najveća mana:
Najveća vrlina:
INTELEKTUALNE/MENTALNE/LIČNE OSOBINE I STAVOVI
Obrazovanje:
Nivo inteligencije:
Ima li psihičkih oboljenja:
Stečena iskustva:
Kratkoročni životni ciljevi:
Dugoročni ciljevi u životu:
Kako lik vidi sebe?
Kako lik veruje da ga drugi doživljavaju?
Koliko je lik samouveren/a?
Da li likom upravljaju emocije, logika ili kombinacija istih?
Šta bi ovog lika najviše osramotilo?
EMOCIONALNE OSOBINE
Jake i slabe strane:
Introvertan ili ekstrovertan?
Kako lik izlazi na kraj sa besom?
Sa tugom?
Sa sukobima?
Sa promenama?
Sa gubitkom?
Šta lik želi od života?
Šta bi želeo/la da promeni u svom životu?
Šta ga motiviše?
Šta ga plaši?
Šta ga čini srećnim?
Da li voli da sudi o drugima?
Da li je darežljiv ili škrt?
Da li je lik generalno ljubazan ili nepristojan?
DUHOVNE OSOBINE
Da li lik veruje u Boga?
Koje su duhovna uverenja lika?
Da li je religija ili duhovnost deo života ovog lika?
Ako je tako, kakvu ulogu to igra?
KAKO JE LIK UKLJUČEN U PRIČU
Uloga lika u priči (Glavni lik? Junak? Junakinja? Romantika? Itd);
Scena gde se lik prvi put pojavljuje;
Odnosi sa drugim likovima:
1. Ime lika: - (Opisati odnose sa ovim likom i promene odnosa u toku priče)
2. Ime lika: - (Opisati odnose sa ovim likom i promene odnosa u toku priče)
3. Ime lika: - (Opisati odnose sa ovim likom i promene odnosa u toku priče)
4. Ime lika: - (Opisati odnose sa ovim likom i promene odnosa u toku priče)
Sekundarna literatura (dakle ono što se svrstava u prikaze, kritike, oglede i eseje) u naučnoj fantastici retka je pojava na ovdašnjim prostorima pa je, stoga, objavljivanje knjige „Okvir i retrospektiva: eseji, ogledi, prikazi“ Normana Spinrada ravno kulturnoj senzaciji. Domaći izdavači jesu voljni da objave žanrovsko delo (pre svega roman) ali im ne pada na pamet da štampaju knjige koje se bave teorijom žanra odnosno koje promišljaju njegove dosadašnje (ne)uspehe jer takve knjige teško da će imati više od šačice kupaca-čitalaca a to nikako neće pokriti ni troškove proizvodnje knjige; misterija „Okvira...“ razjašnjava se kada zainteresovani čitalac otkrije da iza „Everest medija“ stoji Boban Knežević, jedan od najagilnijih promotera i izdavača naučne fantastike u proteklih 30-tak godina sa ovih prostora. „Okvir i retrospektiva“ je konkretan primer paradoksa naučne fantastike: ona važi za popularan žanr koji se rado ’konzumira’ ali gotovo da ne postoji čitalac voljan da uloži napore u dublje otkrivanje tajni štiva koje (navodno) voli. Pomenuti paradoks (a tako je i - gle čuda - ime biblioteke u kojoj je „Okvir...“ objavljen) nije lokalni specijalitet već je šira pojava koju konstatuje i Spinrad. On zaključuje da publika u naučnoj fantastici voli da čita plitke i pitke sadržaje zato što joj se takve knjige naturaju od strane izdavačkih kuća i medija koje oni plaćaju; želeći da izbegnu bilo kakav poslovni rizik izdavači potenciraju objavljivanje dela koja ’troše’ oprobane šablone (u najjednostavnijem obliku) dok seriozna naučna fantastika biva potisnuta u drugi plan. 
Ilija Bakić zauzima posebno mesto, kako u neoavangardi (signalizmu), tako i u srpskoj literaturi u celini. Autor je brojnih pesničkih i proznih knjiga, zbornika i antologija žanrovske SF literature, dobitnik značajnih nagrada i saradnik, kao esejista i tumač književnih dela, u najrelevantnijim listovima, časopisima i internet portalima naše kulture.
„Egipatskim sveštenicima i alhemičarima bila je poznata njegova tajna. ’Ka’ znači ’vetar kostiju’. Kosti sadrže seme duše, iz njih je magijskim putem – iz genetskog materijala, kako bi rekli danas – moguće oživeti svako biće koje je ikad hodilo Zemljom. Mumifikacija je samo način da se taj materijal sačuva. Ali, to je tek uzgredni proizvod, jer je iz leša već prethodno ekstrahovano ’seme semena’, ono što ne podleže vremenu i njegovim razornim strujama. Otuda su drevni čarobnjaci – sada već rizikujem da me smatrate ludim – bili u stanju da magijom stvaraju ili oživljavaju zmajeve i da ih, u izvesnoj meri, drže pod kontrolom; ovo drugo je bilo daleko teže od prvog, i stvari bi zato u realnosti često izmicale iz njihovih ruku.“