Princeza u oblutku, zbirka odabranih bajki svestranog književnog stvaraoca i jednog od najznačajnijih srpskih savremenih bajkopisaca Ranka Pavlovića, objavljena je u izdanju beogradske izdavačke kuće Odysseus.

Knjigu čini 27 pripovesti koje su ranije objavljene u Pavlovićevim zbirkama Zlatnodolske bajke, Moć divlje oskoruše i Svirala od ružinog drveta.

Pavlovićeve bajke prožete motivima iz srpske narodne tradicije, legendi i folklora, govore o hrabrosti, odvažnosti, odlučnosti, mudrosti, dobroti, ljubavi, plemenitosti i spremnosti na žrtvu za druge. U svojoj šarolikosti, one kriju poetičnu poruku – ako u cvetu perunike prepoznate princa, ako svojim toplim srcem oživite smrznutu pticu, moći ćete da pronađete travu života u gustoj šumi i izvor svetlosti u svakoj tami.

Kako ističe Ljubomir Milutinović: „Savremene bajke Ranka Pavlovića su, za razliku od klasičnih, kratke po formi i imaju zanimljiv sadržaj koji održava pažnju čitaoca od početka do kraja. Pavlović poseduje jednu osobenost koja ga visoko uzdiže u srpskoj književnosti za decu. To je neobičan smisao za proporciju, kompoziciju i akciju.“

Ranko Pavlović, za sajt Art-Anima.com otkriva šta za njega predstavljaju bajke i šta ga inspiriše da ih stvara:

„Valjda otkad zna za sebe, čovjek je vjerovao ili se bar pitao postoji li paralelni svijet. On mu je potreban, jer je ovaj koji živimo suviše surov, nepravedan, okrenut protiv čovjeka. Pisanje bajki je izazov, neka vrsta težnje da mladom biću stvorimo jedan humaniji svijet u koji će moći bar na trenutak otići. Kažem mladom biću, mada je među lutaocima više onih starijih, koji u sebi nose svoje djetinjstvo“, kaže Pavlović.

Pisac ističe da umetničke bajke čitaocu mogu pružiti utočište, ali ujedno biti i podsetnik na istinske vrednosti koje su potisnute pod težinom savremenog doba: „One predstavljaju neku vrstu skrovištva, mogućnost bijega iz, recimo, stranačkog ludila, stalnih ratnih prijetnji, pa i rata samog, pandemija, rušenja svijeta u kojem smo se družili, živjeli zajedno, grlili se, ljubili.“

O tretmanu bajki i sve učestalijoj praksi da se ovaj vid stvaralaštva uvodi u okvire političke korektnosti, banjalučki pisac kaže:

„Mi danas, nažalost, nemamo ni političare, ni politiku, ni političku korektnost. Ni na svjetskom, ni na domaćem planu. Koga bismo danas mogli da uporedimo sa, na primjer, Čerčilom, De Golom, Gandijem, Naserom ili Nikolom Pašićem?! Današnji nazovi političari ne znaju nam ponuditi programe, pa nam nude nekakve svoje bajke. Dok nas bezočno zadužuju, pričaju kako ćemo bolje živjeti. Gore od toga je samo što ima onih koji u to vjeruju. Možda je to slabašno suprotstavljanje, ali ja nudim umjetničku, istinsku bajku. Jer u bajci je nekad više istine nego u životu.“

Većina Pavlovićevih bajki ima srećan kraj. Dobrota i ljubav pobeđuju zlo. Njegove bajke napisane su ne samo da zabave čitaoce, već i da prenesu poruku o čovečnosti i plemenitosti, ili pouče o hrabrosti, snazi volje i karakteru.

Knjigu Princeza u oblutku čine bajke:

• Kraljica iz potoka
• Princeza u oblutku
• Čudotvorni orah
• Trava života
• Čini zlog čarobnjaka
• U kandžama crne ptičurine
• Bajka o Kralju Šuma i Kraljici Reka
• Izvor svetlosti
• Moć divlje oskoruše
• Knjiga mudrosti
• Princ u cvetu perunike
• Priča o Budišinoj sreći
• Zvezda Padalica i Svetlucavi Svitac
• Čarobna jabuka
• Bajka o smrznutoj ptici
• Rosana
• Svirala od ružinog drveta
• Zloba zlog šumskog duha
• Četvrti prosac
• Ogledalo
• Zmijan i Zmijailo
• Siromašak pobedio zmaja
• Priča nadmudrila aždaju
• Princ od Belog Luka
• Kako su se zavoleli gorostasna devojka Jelena i patuljak Mališa
• Krilati konj
• Dve velike ljubavi

Ranko Pavlović (1943) živi i stvara u Banjaluci. Svestran je književni stvaralac. Piše pesme, pripovetke, romane, dramske tekstove za odrasle i decu. Bavi se književnom kritikom i esejistikom.

Do sada je objavio devetnaest zbirki pesama, osamnaest zbirki pripovedaka, pet romana, dve zbirke eseja, knjigu književnih kritika i deset radio-drama za odrasle, zatim osamnaest zbirki priča za decu, šest zbirki pesama za najmlađe, dva romana za mlade, desetak igranih tekstova za dečja pozorišta i petnaestak radio-igara za decu.

Zavod za udžbenike u Istočnom Sarajevu objavio je njegova Izabrana dela.

Zastupljen je u čitankama, lektiri i mnogim antologijama. Njegove pesme i pripovetke prevođene su na italijanski, poljski, mađarski, engleski, rumunski, bugarski, nemački, holandski, švedski, ruski i druge jezike.

Nagrađivan je značajnim priznanjima za književnost, među kojima su i Kočićeva nagrada, „Kočićeve knjiga“, „Skender Kulenović“, „Laza Kostić“, „Pjesnik – svjedok vremena“ Sarajevskih dana poezije, „Gordana Todorović“, Udruženja književnika Republike Srpske za knjigu godine, Podružnice Udruženja književnika i grada Banjaluka za knjigu godine, „Pjesma nad pjesmamam“, „Stanko Rakita“, „Gordana Brajović“, „Sovica“ za najbolju knjigu za decu, „Isak Samokovlija“, „Grigorije Božović“, „Veselin Masleša“ i mnoge druge. Dodeljene su mu povelje Udruženja književnika Srbije i Udruženja književnika Republike Srpske za životno delo, kao i Nagrada Akademije Ivo Andrić za životno delo.