prikazi
Prikaz napisao: Davor Šišović
REALITY S VAMPIROM
(Glas Istre, april 2012)
Već s prvom svojom knjigom, zbirkom Manufaktura G, beogradski pisac zvorničkih korijena Adrijan Sarajlija stekao je zasluženi status jednog od najkvalitetnijih autora u žanrovima znanstvene fantastike i nadnaravnog horora u regiji. Drugom svojom knjigom, romanom Ogledalo za vampira, Sarajlija je taj status ne samo potvrdio, već je regionalnoj žanrovskoj književnosti dao novi kvalitativni doprinos u širenju i zamućivanju granica fantastičnih podžanrova, u korist, naravno, stilskih i pripovjedačkih vrlina. Naime, Ogledalo za vampira je i znanstveno-fantastični roman, budući da logično opisani (iako ne nužno mogući u “našoj” stvarnosti) znanstveni postupci te socijalne, političke i tehnološke okolnosti u kojima se oni zbivaju, bitno utječu na ustrojstvo “realnog” svijeta u kojemu žive junaci romana. On je međutim
istovremeno i horor roman, jer polazi od tipičnih kanonskih postavki vampirske književne ikonografije (koje sasvim usput i vrlo uspješno dekonstruira), a koketira i s fantasyjem budući da se neki bitni preokreti u fabuli događaju pod utjecajem magije, u ovom slučaju šamanske, što za posljedicu ima promjenu fizičkih okolnosti ustrojstva likova i njihova svijeta. Vrlo uzbudljivim i napetim fabuliranjem ovaj nas roman vodi kroz osobnu sudbinu glavnoga junaka, na početku običnog frustriranog srednjoškolskog profesora koji je i osobno i u nastavi i u odnosnu s drugim ljudima oko sebe, opsjednut temom vampira.
No, kao i u pričama iz prve knjige, tako i u ovom romanu Adrijan Sarajlija prije svega briljira stilom, atraktivnošću pripovijedanja, začudnošću odabranih motiva, majstorskim upotrebama ironije, fleševima romantičnih trenutaka, grotesknim raspletima pojedinih epizoda. Gotovo je nevjerojatno koliko se poruka može iščitati iz ovog romana - svoje su mjesto našli i žanrovska
parodiranja, i političke alegorije, i potraga za idealnom ljubavi, i dvojbe oko seksualnog opredjeljenja, te pitanja odanosti i obiteljske povezanosti, militarističkog svjetonazora, vrijednosti života, pa čak i položaja intelektualca u društvu. Iako se osobno zalažem za što veću “lokalizaciju” horor tema i motiva kod autora iz regije, jer vampiri odavde i potječu pa zašto ih onda i suvremenom književnošću ne vratiti u zavičaj, nemam apsolutno ništa protiv što je Sarajlija radnju ovoga romana smjestio u - Brazil. Kad se malo bolje sagleda sve što se u Ogledalu za vampira tako idealno spojilo, postaje vrlo razvidno da smjestiti ovakvu fabulu negdje drugdje – naprosto ne bi bilo moguće.
Autor prikaza je Davor Šišović, spiritus movens istarske (ali i šire) fantastičke scene, a tekst je objavljen u uskršnjem trobroju Glasa Istre (7-9. april). Ovde je prenet najveći deo prikaza (bez spojlera).
