PRIKAZI

CRNI ZID (prvi dio trilogije "Trokut ¾ivota"), Danijel ©ah

(Vlastita naklada, Zagreb, 2004)

Prikaz objavljen u "Glasu Istre"

U modernoj spekulativno-fiktivnoj literaturi osnovna ¾anrovska podjela obuhvaæa znanstvenu fantastiku ili SF u u¾em smislu, fantasy knji¾evnost i nadnaravni horror, koji se, kao ne¹to stariji ¾anr, ¹lepa uz prethodna dva. U klasiènoj ili tvrdoj znanstvenoj fantastici osnovno koncepcijsko polazi¹te je snala¾enje èovjeka u svijetu materijalno drukèijem od na¹eg, drukèijem bilo po tehnologiji, bilo po vremenu (naravno, najèe¹æe je to buduænost), bilo po zemljopisnim – a zapravo bi preciznije bilo reæi svemiropisnim – odrednicama. U fantasy knji¾evnosti osnovno je polazi¹te snala¾enje èovjeka s razumnim biæima drukèijim od nas, drukèijim po biolo¹kim, ali i po psihokinetièkim osobinama. Fantasy knji¾evnost najèe¹æe zalazi u doba koje bismo mi danas mogli identificirati kao mraèni srednji vijek, jer je civilizacijski i tehnolo¹ki takvo doba lak¹e napuèiti neobiènim biæima, kao i gotovo obaveznom magijom. Analitièki korak dalje navodi nas na zakljuèak kako je magija osnovni razlikovni kriterij izmeðu fantasyja koji ju obavezno ima, i SF-a koji ju ne smije imati. Dodu¹e, razvojem fantasy literature ulogu magije ponekad je preuzela i bilo kakva nadnaravnost, èesto temeljena i na religijskim postavkama. Sve ¹to je iznad moæi obiènog èovjeka imalo je glavni fabulativni cilj podcrtati sukob izmeðu Dobra i Zla. Zato su fantasy romani najèe¹æe epskih razmjera i najèe¹æe s crno-bijelo karakteriziranim likovima, za razliku od SF-a gdje zna biti dosta nijansi sivoga.

No opet, tek ¹to se ¾anr uspostavi kao trend, pojavi se novi trend u raznonaèinskom mije¹anju ¾anrova. Kako se mije¹a SF s fantasyjem lijepo se vidi iz djela Rogera Zelaznyja, primjerice. U mije¹anom ¾anru magija se ravnopravno nosi s tehnologijom, a nadnaravno se nadmeæe sa znano¹æu. Zato je vrlo zanimljivo proèitati jedan od prvih domaæih romana koji nastoji mije¹anjem SF-a i fantasyja dobiti novu kvalitetu, a to je nedavno objavljeni roman Danijela ©aha 'Crni zid'.

Osnovne postavke romana su esefiène: u postapokaliptièno doba male zajednice pre¾ivjelih ljudi poku¹avaju se u malim izoliranim i vrlo visokom tehnologijom opremljenim kolonijama izboriti za opstanak protiv elementarnih sila radijacije, virusa i atomske zime. Meðutim, zaplet ima i fantasy elemenata: nakon kataklizme koju je èovjeèanstvo samo sebi prouzroèilo, probudile su se drevne sile Zla, na èelu s vrhovnim Neèastivim, koje kane dokrajèiti posljednje ostatke èovjeèanstva, ali i posljednje ostatke ljudskosti. Tu se vraæamo osnovnim SF postavkama: kako se boriti protiv sila Zla, a saèuvati èovjeènost, kako tehnologijom, uz srèanost i vojnièke vje¹tine, pobijediti nadnaravne sile. No koncept se opet vraæa u okrilje fantasyja: i pobjednièka tehnologija èovjeku koji se bori za opstanak sti¾e iz nadnaravnog izvora, a u ratovanju protiv hordi mutanata i drugih bojovnika tamne strane, zajednièka molitva je jednako uèinkovita kao i blasterski pi¹tolji.? U "Crnom zidu" bojno polje je cijeli svijet, jer su energetskim kupolama za¹tiæene kolonije rasprostrte po cijeloj zemaljskoj kugli, ali bitka koju pratimo ipak nam je bliska: odvija se negdje u na¹im krajevima, u njihovu planinskom dijelu, a likovi nose na¹a imena. Glavni je lik literarno tipièni obièni mali èovjek, koji je neposredno prije velike kataklizme bo¾anskim glasom pozvan da konstruira i izgradi utoèi¹ta iz kojih æe se ljudi nakon kataklizme braniti, i izboriti spas i preobra¾aj ljudskog roda. Okru¾uju ga iskusni vojnici, sveæenici, lijeènici, tehnièari i znanstvenici, ali sav taj know-how nije dovoljan za pobjedu: najte¾a je junakova osobna ku¹nja, njegova osobna borba, ku¹nja i proèi¹æenje, i pobjedu je u ime cijele zajednice najvi¹e izborio on, najnevje¹tiji od svih.

Davor ©i¹oviæ